Leopoldina Vitković

Puči su otvori na listu biljaka. Kroz puči biljka izmjenjuje plinove. Ugljikov dioksid ulazi u list i koristi se za proces fotosinteze. A fotosintezom nastaje kisik koji izlazi kroz puči van  iz lista. 

Višak vode biljka će ispustiti u obliku vodene pare procesom transpiracije kroz puči. 

Istraži imaju li sve biljke jednak broj puči 

 Istraživačko pitanje:

Koje biljke imaju više puči po kvadratnom milimetru?

Prebroji pući po kvadratnom milimetru kod nekoliko različitih biljaka?

Pretpostavka:

Materijal: mikroskop  predmetno staklo s ucrtanim kvadratnim milimetrom (možete sami izraditi)  pokrovna stakla  skalpel  voda  kapaljka  čaša  filter papir  iglica  pinceta  sobne biljke

Tijek istraživanja: 

S donje strane lista biljke skalpelom izreži  kvadratić donje pokožice.

Pokožicu stavi u kap vode na predmetno stakalce. Pokrij pokrovnim staklom i promatraj mikroskopom. Unutar četverokuta koji je veličine 1mm2 prebroji puči. Za svaku vrstu biljke napravi pet mjerenja i izračunaj prosječnu vrijednost broja pući po 1 mm2. Fotografiraj pametnim telefonom promatrane puči ili ih nacrtaj.

Podatke prikaži grafički i tabelarno.

Tablica za unos podataka  broj puči na 1mm2  pokožice lista sobnih biljaka







Biljka 

	

Broj puči na 1mm2

	

Prosječna vrijednost







	




	










	




	










	




	










	




	










Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

1. Imaju li sve biljke jednak broj puči po kvadratnom milimetru?

2. Koja biljka je imala najviše puči?

3. Koja biljka je imala najmanje puči?

4. O čemu ovisi brojnost puči?

5. Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?

Gotov materijal

Imaju li sve biljke jednak broj puči ?

brojnost-puci

Vedran Žadanj

Svemir je prostranstvo bez kojega nema nas niti života kakvog poznajemo. Svemir je uglavnom vrlo slabo istražen.

Ljudsko tijelo je samo po sebi "svemir procesa i pojava" koji također nisu do kraja istraženi. 

Materijal je namijenjen kako nastavnicima osnovnih i srednjih škola tako i učenicima svih uzrasta. 

Načinjen je na način da su zakoni dinamike i kinematike bestežinskog stanja povezani s funkcijama ljudskog organizma.

Napravljen je i povijesni pregled ljudskog istraživanja bliskog nam svemira i načina reakcije ljudi na bestežinsko stanje. 

Svemir i fiziološki procesu organizma u svemiru

svemir-i-ljudsko-tij




Istraži koliko popušenih cigareta može usmrtiti čovjeka




U cigareti izgara duhan  papir i oko 700 dodataka.

Sagorijevanjem tih osnovnih sastojaka nastaje 4000 kemikalija  koje pušač sa svakim udahom unosi u tijelo.

Među tim sastojcima su:

kadmij (komponenta u akumulatoru automobila)
DDT (insekticid)
aceton (skidač boje)
arsen (otrov)
metanol (raketno pogonsko gorivo)
cijanid (otrov iz plinskih komora)
amonijak (čistilo za pod)
naftalen (sredstvo protiv moljaca)




1 cigareta sadrži  1-3 mg nikotina.  

1 kap nikotina iznosi oko 50 mg nikotina što izaziva smrt kod čovjeka.




 Istraživačko pitanje:

Koliko cigareta sadrži smrtnu dozu nikotina?

 Pretpostavka:

Tijek istraživanja: 

Izračunajte koliko cigareta sadrži smrtnu dozu nikotina?




Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

Koliko cigareta sadrži smrtnu dozu nikotina?
Je li opasno ostaviti kutiju s cigaretama na dohvat malom djetetu? Obrazloži.
Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?

Koliko popušenih cigareta može usmrtiti čovjeka?

Aleksandar Fleming bio je mikrobiolog koji je proučavao bakterije. Kao i svi znanstvenici nije imao vremena ručati pa je odlučio pojesti sendvič u svom laboratoriju. Dok je jeo mrvica kruha mu je pala u petrijevu zdjelicu u kojoj je uzgajao bakterije.

Nakon nekoliko dana uočio je da je mrvica kruha popljesnivila i da su na tom mjestu njegove bakterije uginule. Bio je strašno razočaran i ljut jer su mu uništene bakterije.

Za ovu „pogrešku“ dobio je Nobelovu nagradu a ovim otkrićem spašeni su milijuni života.

Istraži što je to ubilo bakterije? Što je to slučajno otkrio Aleksandar Fleming?

Kako je otkriven antibiotik

kako-je-otkriven-ant

Marta Goričan

-kviz se koristi u sedmom razredu biologije, nakon obrade istoimene jedinice

Kviz "Zašto se krećemo"

- kviz se koristi za ponavljanje nastavnih sadržaja nakon obrade istoimene teme 

Kviz "Zašto se tvari prenose tijelom"

-vrednovanje za učenje ili ponavljanje nastavnih sadržaja

Prehrana, probavni sustav i protok energije

-ponavljanje nastavnih sadržaja nakon obrade teme

Kretanje živih bića 

-kviz za ponavljanje nakon obrade nastavne teme

Disanje u ulozi održivosti života

Jegulje su ribe iz skupine koštunjača koje žive u rijekama  a odlaze se mrijestiti u more. Tijelo jegulje je obavijeno slojem sluzi koji joj omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u rijekama  a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju. Jegulje koje žive u Europi i nisu spolno zrele  a spolno sazrijevanje se dešava u dobi 6-30 godina  ovisno o spolu i području. Tada se prestaju hraniti  te im se crijeva skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele žlijezde. U stadiju spolne zrelosti započinju svadbeni put spuštanjem niz rijeku. Počinju putovanje prema Sargaškom moru  a putem se skupljaju u plove. Putovanje traje i po godinu dana  a po dolasku u Sargaško more  jegulje se mrijeste i ugibaju.




Zadatak:

Na karti pronađi Metković  tamo je rijeka Neretva u kojoj žive jegulje. Prouči i označi put kojim trebaju proći da bi stigle do Sargaškog mora (Bermudsko otočje).

Očitajte koliko kilometara trebaju proći kako bi stigle u more na mrijest (na Metkoviću klikni desni klik mišem – zatim klikni -izmjeri udaljenost – zatim klikni na Bermudsko otočje u Sargaškom moru).

Izračunaj koliko kilometara na dan prijeđe jegulja prilikom putovanja u Sargaško more.

Karta https://www.google.com/maps/@45.4859217 18.0904557 14z

Biologija